Na današnji dan 1978. rođen je jedan on naboljih veznjaka u povijesti nogometne igre, po mnogima najbolji Blues svih vremena. Frank James Lampard je na The Bridge stigao 2001. iz West Hama gdje se zadržava 13 sezona u kojima osvaja sve što se osvojiti može, rušeći usput sve rekorde koje jedan igrač sredine terena može postaviti.
Trebalo bi mi par sati da napišem točne brojke svih postignuća koja je Lampard ostvario u karijeri, no te informacije su svima dostupne i uvijek lako provjerljive, a isto tako sam mišljenja da nogometna statistika uvijek ima dva lica, pa ovaj put pišem srcem…
Odrastajući uz Chelsea i igrajući nogomet kao dijete zabio sam milijun golova uz imitiranje TV komentatora uzvikom „Lamparrddd“. Plava 8- ica je mogla sve ono što sam ja htio… vrhunski pas, pregled igre, kreaciju, izdržljivost, vrhunski šut i prekid, prostornu orijentaciju, nos za gol. U tom trenutku je bilo sjajnih veznjaka na nogometnoj karti, no niti jedan nije imao sve, osim Franka. Odrastajući još sam više shvaćao njegovu veličinu i činjenicu da je jedan centralni veznjak u stanju zabiti 15- 20 golova po sezoni i podijeliti 10- ak asistencija u jednoj Premier ligi, biti organizator, defanzivac i vođa na terenu sve u isto vrijeme. Već tamo 2005. postaje jedan od najboljih igrača svijeta i isključivo „zahvaljujući“ Ronaldinhu ostaje bez Zlatne lopte.
Sezona 2008. je bila nešto najgore što mi se moglo dogoditi, jer pustiti suzu dva puta u tako kratkom roku je nešto što 15-godišnjaku vrlo lako može poljuljati samopouzdanje. Semih Senturk i Turska su samo završili ono što je započelo Lampsovim penalom protiv Liverpoola u polufinalu LP- a par dana nakon majčine smrti, a nastavilo se Terryjevim posklizivanjem u moskovskom finalu.
Nekako sve dolazi na svoje 2012. kada trofej LP- a kao kapetan podiže Frank, a godinu nakon usput pomaže u osvajanju Europa Lige.
U svibnju 2014. Chelsea potvrđuje da Lampard napušta klub, a samim tim potvrđuje apsurd vlastite politike prema igračima koji su prošli 30-u, pa tako legenda kluba odlazi unatoč još par dobrih sezona u svojim nogama.
Neopisiva je euforija zavladala prije par tjedana kada je objavljeno ime novog trenera Derby Countyja, vjerujem tek usputne stanice do onoga što svi priželjkujemo.
Tog dana iz ormara se vadi i on… Plavi dres broj 8 iz te proklete 2008. – e, nešto najbolje što mi se pokloniti moglo.
Sretan rođendan legendo, znaš gdje ti je mjesto. Bilo na terenu ili uz, ti si uvijek Blues.
Odrastao podno Promine, s trenutnim prebivalištem u Splitu. Jedina plava koju priznaje je ona na dresu Chelseaja i DOŠK-a iz Drniša, a jedini nogometni bog za njega je Frank Lampard. Čvrsto je na zemlji, realan i objektivan osim kada razmišlja o trenerskom pozivu. S obzirom na propalu karijeru nogometaša smatra da mu se negdje mora vratiti, pa sad... Besprijekoran taktičar o kojoj god se igri radilo, pobjeda je imperativ!
